Tematska izložba kojom istražujemo utjecaj žena u našoj zajednici kroz dvije isprepletene perspektive: onu nevidljivu, svakodnevnu i onu koja je proglašena izuzetnom. Pitanje koje vodi posjetitelje kroz rutu izložbe jest koliko prepoznajemo te suptilne utjecaje kada su utkani u rutinu svakodnevnog života, društvene norme i očekivanja – koliko pažnje pridajemo onome što je prisutno, ali nevidljivo?
Istodobno, propitujemo kako se izuzetnost gradi iz naizgled običnog, te koliko sami možemo prepoznati izuzetno u onome što je svakodnevno i neprimjetno.
Izložba otkriva delikatne poveznice koje oblikuju naš svijet, pozivajući posjetitelje na refleksiju o isprepletenosti tih niti – što sami cijenimo, a što je određeno kao izuzetno kroz društvenu prizmu. Kroz multimedijalne prikaze i interaktivne elemente, posjetitelji će prolaziti kroz prostor svakodnevice gdje se prepliću vidljivo i nevidljivo, obično i izuzetno, te otkriti nove dimenzije ženske prisutnosti i utjecaja u našem društvu.
Ova izložba u javnom prostoru poziva posjetitelje da zajedno s autoricama prođu njenom rutom, kao svojevrsnim simboličkim putovanjem kroz nevidljive niti koje povezuju naše živote. Ona je sama po sebi nevidljiva, baš kao i mnogi doprinosi koje istražujemo – i pozivamo ljude da u interakciji otkriju te skrivenosti, učeći kako ono svakodnevno može biti jednako transformativno kao i ono što smatramo izuzetnim.
TEMA: ŽENA SKRBITELJICA
PRIKUPLJENI OSOBNI ISKAZI GRAĐANA O UTJECAJU ŽENA:
Kad sam došla sebi, osjećala sam kako me nježne ruke podupiru. Ispred mene je stajala žena, u svojim kasnim četrdesetim, s blagim osmijehom na licu. Nije oklijevala ni trenutka – pomogla mi je da izađem iz autobusa, hodajući uz mene, korak po korak. Iako me nije poznavala, u njenim očima nije bilo ni trunke sumnje, samo duboka briga.
UMJETNIČKA DJELA NA TEMU:
Autorica: Ira Andrea Potnar
Autorica: Lorena Mijatović
Autorica: Agata Divković
EDUKATIVNI KUTAK:
Skrbiteljice često ostaju u sjeni, njihova neplaćena briga i trud ne vide se uvijek, što ih čini simbolom rodne nerazmjernosti u društvu
Prema izvještaju Europskog instituta za ravnopravnost spolova (EIGE), žene u Hrvatskoj troše gotovo 20 sati više tjedno na neplaćeni rad u usporedbi s muškarcima. Ove aktivnosti uključuju brigu o široj i užoj obitelji, djeci, susjedima i kućanske poslove, što ukazuje na trajne tradicionalne rodne norme koje oblikuju svakodnevni život žena i čine njihov rad često nevidljivim u širem društvenom kontekstu
ODAVANJE POČASTI PROFESIJI I ŽENI KOJA SE SMATRA IZUZETNOM U TOM PODRUČJU:
Jedna od profesija u kojoj žene čine većinu je medicinsko sestrinstvo. Ova tradicionalna ženska profesija, koja se oslanja na skrbiteljstvo, često se doživljava kroz prizmu rodnih stereotipa. Više od 90% medicinskih sestara u Hrvatskoj su žene, što potiče pitanje zašto se briga o drugima i zdravstvena njega percipiraju kao isključivo ženski zadatak.
Prva medicinska sestra koja je obranila doktorski rad u Republici Hrvatskoj bila je doc. dr. sc. Nada Prlić, prof., 2009. godine. S temom: Kvaliteta života i resocijalizacija bolesnika poslije moždanog udara u Osječko Baranjskoj županiji (2009)
ZADATAK ZA POSJETITELJE:
Zastani na trenutak i razmisli o ženama u tvom životu koje skrbile o tebi. Koje su bile njihove ambicije i talenti? Napiši nam u formi niže!
Izložba je organizirana uz podršku KGZ Vladimir Nazor i MO Šestinski dol-Vrhovec, MO Jelenovac, MO Bartol Kašić i MO Ban Keglević u sklopu projekta “Društveno zdravlje?” kojeg sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske i Europska Unija u sklopu programa CERV – ”Građani, jednakost, prava, vrijednosti”, a provodi ga udruga Ocean Znanja te u sklopu projekta “The story of HER” koji je financiran iz programa Europske snage solidarnosti, a provode ga volonteri Oceana Znanja.